Na snove slobodno možemo gledati kao na svojevrsne slike onog što smo prethodno doživjeli. Isto tako možemo reći kako snovi predstavljaju smjenjivanje slika, ideja, emocija i osjećaja koji se prisilno javljaju u našem umu tijekom određenih faza sna.
Sadržaj i svrha snova nikad nisu doslovno shvaćeni iako su oduvijek bili tema znanstvenog nagađanja kao i predmet vjerskog i filozofskog interesa tijekom svih godina povijesti.
Neki znanstvenici vjeruju kako osim ljudi i drugi brojni sisavci isto tako imaju snove.
Snovi se uglavnom pojavlju u brzom potezu oka u REM fazi spavanja kada je moždana aktivnost visoka, koja inače podsječa čovjeka da je budan. REM faza otkrila je niz kontinuiranih pokreta očiju tijekom spavanja. S vremena na vrijeme snovi se mogu probuditi tijekom druge faze sna. Međutim upravo su ti snovi oni kojih ćemo se možda najmanje sjećati.
Poznato je kako snovi mogu trajati po nekoliko sekundi, ili čak preko deset minuta. Prema istraživanjima utvrđeno je kako će se ljudi sjećati sna ako su probuđeni tijekom REM faze. U prosjeku osoba može imati tri do pet snova na noć, iako je kod nekih zabilježeno njih čak sedam.
Pokazalo se kako snovi mogu trajati duže što noć više odmiče pa prema tome ispada kako sanjamo sve zajedno otprilike dva sata što zaista nije malo. Dakle velik dio našeg spavanja vrti se oko tajanstvenog svijeta snova.
Snovi se obično prikazuju kao produžetak nesvjesnog. Mogu biti normalni, zatim malo neobičniji, nadrealni i naravno bizarni. Isto tako mogu biti različite prirode kao što su zastrašujuće situacije, uzbudljivo, čarobno, melankolično, avanturistički ili seksi raspoloženje.
Događanja su u velikoj mjeri iznad kontrole osobe koja ih sanja osim u slučajevima sanjara lucidnih snova koji svoje reakcije može kontrolirati. Više se puta pokazalo kako snovi mogu poslužiti kao predložak za inspiraciju za neko djelo.
Od stručnjaka svakako bi izdvojili dr. Sigmunda Freuda koji je razvio disciplinu psihoanalize te pored toga pisao o teoriji sna i njegovom tumačenju. Upravo je Sigmund objasnio naše snove kao manifestaciju naših najdubljih želja i naravno tjeskobe.
Osim toga dao si je truda i razvio brojne simbole pomoću kojih je htio malo bolje razumjeti svijet snova, odnosno što znači ono što sanjamo. Također je razvio psihološku tehniku tumačenja snova.
Da se nadovežemo malo na filozofe i njihov način razmišljanja. Naime oni su došli do zaključka kako je sve ono što mislimo o stvarnom svijetu zapravo iluzija. Takva teza prvi se put pojavila u hinduizmu gdje osoba koja sanja nakon nekog vremena postane sanjar.
Pogledamo li malo modernu pop kulturu tada možemo primjetiti kako su strahovi prikazani kao rezultat naših najdubljih želja i onog što smo već proživjeli u stvarnosti. Prema njoj linija između sna i stvarnosti pomalo je mutna, odnosno nevidljiva i skoro da je nema.
Kao što je slučaj u svim poznatim filmovima, dok se odmarate u svom krevetu možete svaki tren očekivati da vas zaskoče neke mračne sile.
Autor: S.Š.